5 JELA KOJA MORATE PROBATI U DALMACIJI
Peka
Ljepota je ponekad zbilja u jednostavnosti, a peka, emblematična kraljica dalmatinske kuhinje, definitivno simbolizira povratak samim osnovama. Pod zvonolikim poklopcem prekrivenim užarenim ugljenom, spravlja se širok mesni repertoar – janjetina, teletina, hobotnica ili piletina s povrćem, maslinovim uljem i svježim začinskim biljem. Rezultat ovog dnevnog načina pripreme najsočnije je pečenje koje ste ikad probali.
Viška pogača
Još jedan jednostavan zalogaj dolazi s najudaljenijeg dalmatinskog otoka Visa. Viška pogača nalik je na talijansku focacciu – riječ je o jeftinom, ukusnom i hranjivom tijestu nadjevenom inčunima, lukom i maslinovim uljem. Ovo su jelo domaćice pripremale svojim muževima – ribarima, koji bi dane i dane provodili na otvorenom moru. Viški grad Komiža također ima svoju varijantu pogače – s dodatkom umaka od rajčice, a na vama je da otkrijete koje vam se više sviđa.
Pašticada
Pašticada je omiljeno radničko jelo na pauzi za ručak, te neizostavan dio svake prave dalmatinske fešte! Ova govedina u gustom slatkom umaku pravi je vatromet okusa, koji su rezultat višednevnog mariniranja u octu s dodatkom ružmarina i limuna, mrkve, crvenog vina, klinčića, muškatnog oraščića i dalmatinskog pršuta! Svaka dalmatinska konoba koja drži dio sebe vjerojatno će imati pašticadu na svom jelovniku.
Mediteranska prehrana, prema znanstvenicima, zlatni je standard pravilne prehrane. Karakterizira ga korištenje zdrave hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, vlaknima, vitaminima B skupine i raznim antioksidansima.
Mediteranska kuhinja Hrvatske, Cipra, Španjolske, Grčke, Italije, Maroka i Portugala uvrštena je 2013. na Popis svjetske nematerijalne baštine. U navedenoj nominaciji svaka od spomenutih zemalja izabrala je jedno područje, jednu regiju kroz koju je prezentirala mediteransku baštinu u hrani. Primjeri Hrvatske bili su otoci Hvar i Brač.
MEDITERANSKA KUHINJA U HRVATSKOJ
U priobalju i na otocima (Kvarner, Istra i Dalmacija) vlada mediteranska kuhinja. Ono što ovu zdravu prehranu, koju pripisuju mediteranskoj kuhinji, čini posebnom je visok unos vlakana, ribe, voća, povrća i maslinova ulja. Takva prehrana uvjetovana je povijesnim i kulturnim nasljeđem Mediterana, te ekološkim i klimatskim čimbenicima, te je temelj identiteta ljudi koji žive na tom području.
Mediteranska kuhinja neprestano se hvali kao najzdravija, a regija je blagoslovljena bogatstvom dostupnih svježih sastojaka kao što su voće, riba, začinsko bilje i povrće, stvarajući raskošne pripravke omiljene u cijelom svijetu. Hrvatska kuhinja ne može se definirati samo kao mediteranska, jer njezin utjecaj seže daleko izvan azurne obale Mediterana. Naime, hrvatska je kulinarska tradicija bila pod velikim utjecajem njezinih prijašnjih osvajača; Francuska, austrougarska, talijanska i osmanska i neka od omiljenih jela spoj su svih ovih jela. Što jesti? Gdje jesti? Ova pitanja sve više postavljaju turisti jer se prepoznaje koliko su kulinarska iskustva važna za putnike, približavajući ih još više lokalnoj kulturi, daleko više nego što bi to moglo učiniti razgledavanje. Zumirajmo Dalmaciju da kušamo lokalne favorite i saznamo tko pravi najbolje.
jelovnik poslužen uz domaće njoke.
Gregada
Varivo jadranske dobrote, gregada je specijalitet otoka Hvara koji spaja razne bijele ribe, krumpir, bijelo vino, maslinovo ulje i češnjak u ukusan lonac. Najbolja gregada kuha se polagano i nikada se ne miješa, samo protrese.
Vitalac
Postoji i nekoliko jela koja spadaju u kategoriju „bizarnih“ zalogaja, no to ih ne čini manje ukusnima. Vitalac je staro jelo s otoka Brača gdje se janjeća iznutrica peče na ražnju, zatim zamota da se dalje peče na žaru; rezultat je osjećaj hrskavosti slanine s nježnim nadjevom. Brač je poznat po janjetini koja još nije okusila travu, već samo majčino mlijeko koje je paslo na slanim pašnjacima bogatim mediteranskim samoniklim biljem. Vitalac je nastao kao predjelo za grickanje dok čekate da se janjetina s ražnja zapali.
ZAČINITE…
Najvažniji začin mediteranske kuhinje svakako je maslinovo ulje, poznato i kao tekuće zlato Dalmacije. Nezaobilazan začin dalmatinske kuhinje svakako je sol. Služio je za konzerviranje ribe, a za taj rad su postojale posebne prostorije iz kojih je nastala cjelokupna domaća industrija soljenja ribe. Osim ribe, spomenimo goveda, ovce, koze, mlijeko i sir koji su se također čuvali u salamuri, kao i usoljenu svinjetinu ili slaninu. Također, luk i češnjak su neizostavan dodatak gotovo svakom mediteranskom jelu.
ŽIVJELI!
Na isti način na koji mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu poznaje vrlo specifične oblike pripreme hrane unutar mediteranskog gastronomskog kulturnog kruga, proizvodnja i konzumacija vina na ovom području ima prepoznatljiv enološki status u kojem se izdvajaju vrhunska vina od preko 15 vol. posto su posebno cijenjeni. U ponudi autohtonih vina dominiraju neke vrste crnih sorti, posebice Crljenak , antička sorta, opisana u ranorenesansnim književnim djelima Hrvatske. Preuzeli su ga drugi krugovi, pa se zato u Italiji zove Primitive , au Kaliforniji Zinfandel . Amerikanci su 2001. godine pokrenuli proceduru da se zinfandel proglasi američkom autohtonom sortom, ali je iste godine domovina zinfandela pronađena u Dalmaciji, a DNK je dokazala da je zinfandel stara i gotovo izumrla hrvatska autohtona sorta. Stoljećima je vladao Dalmacijom i Jadranom, sve do pojave filoksere i drugih nametnika kada su druge sorte pokazale bolju izdržljivost i gotovo ga istisnule iz vinograda. Crljenak se danas ponovno sadi diljem Dalmacije i jedna je od najkvalitetnijih hrvatskih sorti vinove loze.
MEDITERANSKA PREHRANA NA POPISU SVJETSKE NEMATERIJALNE BAŠTINE
Mediteranska prehrana uvrštena je na UNESCO-ov reprezentativni popis svjetske nematerijalne baštine.
Tipičan primjer specifičnog nematerijalnog dobra koje spaja mediteransku baštinu i iskustvo poneseno iz pradomovine je soparnik . U prošlosti je soparnik bio jelo koje se pripremalo u dane posta, a danas se često priprema u svečanim prigodama. Priprema se od blitve, tipičnog mediteranskog povrća s jelovnika velikog broja mediteranskih zemalja, koje spominje i grčki filozof Aristotel. Blitva se kuha u tijestu prekrivenom pepelom i žeravicom. Ovakav način pripreme hrane pripada slavenskom nomadskom običaju pripremanja hrane na otvorenim ognjištima iz vremena prije početka sjedilačkog načina života, jer se nakon toga hrana pripremala u pećnici ili ispod glinene kupolaste posude zvane peka. Soparnik je jedinstveni etnografski doprinos hrvatske kulture mediteranskoj kuhinji.
GASTRO ISKUSTVO
Ako volite otkrivati nove okuse i osjetiti dašak povijesti i sadašnjosti, pridružite nam se na našoj Split Gourmet & Gastro Walking Tour . Na ovoj turi imate priliku jesti kao domaći i osjećati se kao domaći na jedan dan, uživajući u ručku napravljenom posebno za vas od svježih namirnica koje ste odabrali na tržnici. To je vrsta personaliziranog iskustva koje nikada ne zaboravljate.
